.
GEOGRAFIJA HRVATSKE
1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ, OBUHVA OBUHVAT I GRANICE
HRVATSKA – JADRANSKO – SREDNJOEUROPSKI POLOŽAJ Hrvats Hrvatska ka je među među srednj srednjee veliki velikim m europs europskim kim zemlja zemljama ma najizr najizraz azitij itijii primjer primjer dvo dvojno jnosti sti geografskog položaja. Određena je spojem dijelova dviju različitih prostornih europskih dijelova, tako spoj srednjeg Sredozemlja, Srednje Europe i Podunavlja određuje geografski položaj Hrvatske. Hrvatska nije isključivo panonska, nego je i srednjoeuropska ujedno i panonska i podunavska! podunavska! i sredozemna država. O"uhvatom triju osnovnih prirodnih #jelina$ nizinske ili panonske, primorske ili jadranske i gorske ili dinarske, Hrvatska je prostor prožimanja, dodira i dopunjavanja. Hrva Hrvats tska ka je od svog svogaa rano ranosr sred ednj njov ovje jeko kovn vnog ogaa nast nastan anka ka sud" sud"in insk skii veza vezana na za najv najve% e%ii jedinstveni hrvatski istočnojadranski istočnojadranski prio"alni prostor Sredozemlja. &o sjeveroistočno jadransko pročelje tisu%ljetni je prostor hrv. stanovni'tva. (ije riječ o re#entnom, nego o izrazito dugotrajnom pro#esu. )efini#ija geografskog položaja glasila "i$
HRVA HRVATSKA JE JADRANSKA I SREDNJOEUROPSKA SREDNJOEU ROPSKA ZEMLJA. •
*ako najmanji, hrv. !"r!#$%& 'r($)(r ima veliku važnost za Hrv., ima geopolitičke i gospodarske
prednosti.
+-
svjetske
trgovine
odvija
se
morem!
"og tehničkih prednosti pomorski je prijevoz u sveukupnoj svjetskoj ro"noj razmjeni otpril otprilike ike / puta puta jeftin jeftiniji iji od kop kopne nenog nog.. 0ažnost žnost primo primorsk rskog og položa položaja ja je i z"og z"og gospodarskog gospodarskog i kulturnog razvoja. Hrv. Hrv. '!#(#$%& '!#(#$%& 'r($)(r 'r($)(r u srednjem Podunavlju zauzima malen, ali položajno važan segment. On čini oko 12 povr'ine kopna Hrv. i naseljeniji je od primorskog dijela. (jegova važna funk#ija je prometno povezivanje dijela Srednje Europe sa Sredozemljem.
•
3ijela kontinentska Hrv., kao i srednje Podunavlje mogu se povezati s 4adranom preko jedinstvenoga, najpovoljnijeg, razmjerno uskog prostora )inarida poznatog pod nazivom Hrv!)$%& 'r!*.
POLOŽAJ DODIRA DVAJU DVAJU KULT K ULTURNIH URNIH SVJEETOVA Položaj Hrv. kao jadransko 5 srednjoeuropske zemlje odredio je sud"insku važnost dodira dvaju kulturnih svjetova, odnosno triju važnih europskih i #iviliza#ijskih područja$ 6. zapad zapadnoe noeuro uropsk pskoo 5 sredoze sredozemno mnoga, ga, 1. sred srednj njoe oeur urop opsk skgo go i 2. jugo jugois isto točn čnoe oeur urop opsk skog oga. a. Prva Prva dva kultur kulturna na areala areala pripad pripadaju aju #jelin #jelinii E78OPS E78OPS9O: 9O: ;P; ;P;); u 'irem 'irem smislu smislu tj. P8*
9O< O=*>9O< 97=& 97=&78(O< S0*4E&7, S0*4E&7, a tre%i je dio pose"nog pose"noga, a, raznoliko raznolikogg kult kultur urno no 5 #ivi #iviliz liza# a#ij ijsk skog og komp komple leks ksaa euro europs psko kogg jugo jugois isto toka ka u koje kojem m prev prevla lada dava vaju ju P8;0OS=;0 P8;0OS=;0(* (* * *S=;9* S0*4E&! ?apadnoeuropsko ?apadnoeuropsko 5 sredozemno kulturno područje apadnoeuropsko . sredozemni kulturni areal o"likovao se u antičko do"a tj. u vrijeme pro#vata 83, s jezgrom na prostoru dana'nje *talije. 8omanska osnova kulturne jezgre do"ila je novi sadržaj sadržaj razvojem katoličanstva, katoličanstva, tj. zapadnog zapadnog kr'%anstva. ?Srednjoeuropsko kulturno područje Sred Srednj njoe oeur urop opsk skii kultu kulturn rnii area areall o"lik o"likov ovao ao se tako takođe đerr razv razvoj ojem em kato katolič ličko kogg zapa zapadn dnog og kr'%anstva, ali u mje'ovitoj zoni germanskoga, slavenskog i mađarskog st. (ajve%i su utje#aj imali alpski i perialpski te panonski prostori. E78OPS9* 47:O*S&O9 P8;0OS=;0(* * *S=;
o"likovana u +. st., "ila je odraz tada'njih htijenja da se antičke kulturne grani#e romanstva i helenstva i političko potvrde.
SUDBINSKO ZNA+ENJE HRVATSKOG PRAGA 7 hrv. prostoru se može govoriti o primjeru pravog praga. * ovdje je suvremeno auto#estovno povezivanje koje koristi važne tunele Sv. 8ok,
1. vezana uz najve%e reljefno suženje između posljednjih južnih ogranaka istočnih ;lpa i dinarskog gorsko 5 planinskog sustava . pro'ireni dinarsko 5 gorski prostor na teritoriju @iH. Prva skupina prijevoja 0ratnik, O'tarijska vrata, )elnička vrata,
4edinstveni suženi prostor )inarida :orske Hrv. s prvom skupinom prijevoja može se
?
označiti kao hrvatski prag. (ajpovoljniji prava# dolinom 9upe i >a"ranke s mogu%im tunelskim pro"ojem ispod
?
masiva 8isnjak je jo' prometno neiskori'ten. Suvremena auto#esta s tunelima
?
i trasom prema Splitu i )u"rovniku otvara nove mogu%nosti. Snažni pro#es litoraliza#ije okupljanje gospodarskih tokova i st. na morskim o"alama! znatno je pove%ao važnost spojnog prostora Hrv.
GLAVNI PROMETNI PRAVCI I ZAGREBA+KO PROMETNO +VORI-TE
Sve glavne veže Srednjeg Podunavlja s 4adranom kroz hrv. prag prolaze korz zagre"ačko čvori'te. :lavni grad države, ur"ana metropola, aglomera#ija s milijun st., agre" je najve%e prometno čvori'te #ijelog Srednjeg Podunavlja, koje je naj"liže Sredozemlju. ?
(a europskoj konferen#iji u Helsinkiju 6BBC. određeni su osnovni prometni koridori koridor D, ogran#i 0" i 0#! korz Hrv
agre"ački položaj određen je raskrižjem četiriju tanskontinentalnih prometnih pojaseva$ 6. P8O(O S8E)OE<=4E &o je spojni#a važnog kopnenog, morskog i zračnog povezivanja između atlantske zap. Europe i zap. Sredozemlja sa srednjim i istočnim Sredozemljem. Sastoji se od 1 ogranka$ prvi ogranak preko *talije i Otranskih vrata zao"ilazi Hrv., drugi preko Hrv. neposredno povezuje jadransko i jonsko primorje. Ovaj se pojas vrednuje jadransko 5 jonskim prometnim povezivanjem od &rsta preko 8ijeke prema adru, Splitu i )u"rovniku dalje na jugoistok nedostaju dijelovi 8ijeka 5 Futa =okva i Ploče 5 )u"ronik!. +. )O=*(; S;0E 5 @;=9;( 5 @=*S9* *S&O9 &rasa europskog koridora D od
GRANICE I OBLIK DRŽAVNOG TERITORIJA
O"lik teritorija suvremene hrv. države određuje iznimno veliku izduženost grani#e koje zaokružuju -G -B+ km1 kopnene i 26 GC km1 morske povr. o"alnog mora, ukupno /C GG6 km1. Posljedi#a osmanlijskih prodora je suvremeni o"uhvat "osanskoher#egovačkog državnog teritorija koji "itno određuje i suženost i oso"it zakrivljeni polumjese#, lastavi#a i sl.! o"lik suvremenog teritorija Hrv.
7kupna dužina grani#a$ 2212 km kopnena$ 12C- km morska$ B+/ km prema Sloveniji$ GG/ km prema @iH$ 666 km prema
7 suženom dijelu hrv. teritorija, između grani#a sa Slovenijom na sz te @iH na ji zra%na udaljenost je samo +C km. 9rajnje točke$ ? ? ? ?
S 5 naslje Fa"nik 5 grad Sv.
:rani#e Hrv. su razmjerno sta"ilne u sigurne, međunarodno prihva%ene i najve%im dijelom određene te pokrivene različitim sporazumima, dogovorima i sl. *pak, postoje određeni pro"lemi u određivanju točne grani#e s o"zirom na zahtjeve susjednih zemalja, pose"i#e Slovenije Savudrijska valaPiranski zaljev! te Sr"ije uz )unav!, 3rne :ore razgraničenje na moru! i @iH razgraničenje kod (euma!. 8H o"uhva%a morski prostor s grani#om o"alnog mora Hrvatske dugom B+/ km. &aj prostor čine odgovaraju%i pojasevi$ ?
7(7&;8(4E
prema kojoj se određuje 'irina teritorijalnog mora. ? &E8*&O8*4;=(O
*zvan grani#e teritorijalnog mora započinje morska povr. O&0O8E(O: S=O@O)(O:! *0*
.PRIRODNO – GEOGRAFSKA OSNOVA OSNOVE GEOLO-KOG POSTANKA, SASTAVA I GRAE STIJENA Sastav stijena hrv. kopna i podmorja posljedi#a je složenih geodinamičkih promjena, od prekam"rija do holo#ena. (ajzastupljenije su sedimentne, a jedva 1 5 2I povr'inskih stijena čine metamorfne i magmatske stijene. ?
?
4a"uka, 9omiža! 5 6I
?
gorju, u :orskom kotaru, na @anovini, 9ordunu, j. =i#i. Sedimentne stijene povr'inski su najrasprostranjenije. >ine ih uglavnom klastične i organske taložine. Prekrivaju vi'e od B-I. (ajzastupljenije su u građi prostora
?
Primorske i :orske Hrv., a ne'to manje u građi Panonske Hrv. (ajstariji reljefni o"li#i nastali su tijekom paleozoika.
?
7 kenozoiku su jakim tektonskim pokretima i snažnim djelovanjem vanjskih sila od paleogena nastali su osnovni o"li#i dana'njeg reljefa.
NASTANAK DANA-NJIH RELJEFNIH OBLIKA
)ana'nji o"li#i reljefa nastali su u posljednja 1 milijuna godina. &ektonski pokreti z"ivali su se uzduž geolo'kih starih ali i ponovno aktivnih i novih tektonskih rasjeda. Prevladavali su uglavnom vertikalni pokreti spu'tanja i izdizanja uzduž rasjednih prava#a. (a o"ilježja dana'njeg reljefa Hrv. utje#ale su i utječu klimatske promjene u kvartaru. 7 vrijeme pojedinih hladnih razdo"lja snažni vjetrovi donosili su velike količine finog pra'inastog materijala. &e se eolske naslage nazivaj =ES P8;PO8! 5 prekrivaju pojedine zone u Panonskoj Hrv. Jakovački, 0ukovarski, @aranjski i dr. praporni ravnja#i! ili u jadranskom prostori Susak, 7nije, Srakane, 8avni kotari A!. S o"zirom na sastav stijena razlikuju se kar"onatne stijene vapnen#i!, nepropusne stijene fli'!.
PREGLED OSNOVIH OBLIKA I ZNA+AJKI RELJEFA 0ažna značajka reljefa je i raspodjela visinskih zona. Hrv. je zemlja pretežito nizinskog o"ilježja jer gotovo +- teritorija CB,2I! zauzimaju visinski pojase"i do - m n.v. Prevladavaju nizinska područja -2,+1I povr.!, a najizraženija su u panonskom i preipanonskom dijelu. Hipsografski pojas (" / "( // 0 #.v. o"uhva%a različite tipove ravni#a Podunavska, >azmansa, *lovska, Posavska, Podravska! i lesnih zaravni prapornih ravnjakaK Jakovačka, 0ukovarska, Erdutska, @aranjaska!. 7 Primorskom pojasu najniži visinski pojas prostorno je vrlo ograničen na reljefne tipove nižih kr'kih zaravni u prio"alju *starska, Sjevernodalmatinska!, fli'kih udolina 0inodolska, 8avnokotarska, Pa'ka, 9a'telanska!, manjih akumula#ijskih ravni u *stri, 8avnim 9otarima, delti (eretve!. Hipsografski pojas (" /1 "( // 0 #.v . o"uhva%a prostrana i raznovrsnija područja različito ra'članjenog reljefa "režuljaka, po"rđa i vi'ih zaravni na #ijelom prostoru Hv. &aj je pojas pose"no istaknut u peripanonskom prostoru, ali i u zonama kr'kih polja u )inaridima. 1-,G6I teritorija!. 0iski pojas (" /1 "( 1/// 0 #.v . koji zauzima 6C,66I, o"ilježavaju različite gore, sredogorja, ve%e i manje visoravni na #jelovitom prostoru Hrv. načajne su vi'e zone sredogorja i gora u :orskoj Hrv. =ičko sredogorje!, gora hrv. međurječja Save i )rave
Papuk, Psunj, ine ga izdvojeni vi'i dijelovi planinskih zona i hrptovi 8isnjak, 0ele"it, @iokovo, Plje'evi#a!. ?
0ertikalna ra'članjenost tj. vertikalna razlika u metrima između navi'e i najniže nadmorske visine na jediničnoj povr. od 6 km1, odnosno energija reljefa u Hrv. vrlo je različita kod ve%ine uop%enih hipsografskih pojaseva. 7 pravilu, najmanje vrijednosti energije reljefa pokazuju velike ravni#e u opsegu nizinskog hipsografskog pojasa. 0ertikalna ra'članjenost u nizinama je do -mkm1 i takvi prostori čine oko 6GI povr.
?
Hrv. 8azličiti reljefni tipovi i njihova o"ilježja rezultat su složene međuovisnosti djelovanja unutarnjih endogenih! i vanjskih egzogenih! sila i njima određenih pro#esa. Pro#esi prouzročeni unutarnjim silama označuju se kao tektonski, a pro#esi vanjskih sila kao
?
erozijsko 5 akumula#ijski. Pojam denuda#ije o"uhva%a sve pro#ese razaranja padina određenih tipova reljefa koji se tako mijenjaju. @udu%u da je razaranje kompaktne stjenovite mase određenog reljefa djelovanjem vanjskih pro#esa pra%eno preno'enjem i akumula#ijom rastro'nog materijala, nastaje složena slika negativnih i pozitivnih o"lika reljefa. a prve se upotre"ljava oznaka konkavni, a za druge konveksni o"li#i. N2*!)&v#& su posljedi#a složenih međuzavisno povezanih tektonskih i denuda#ijskih pro#esa. P(3&)&v#& su posljedi#a tektonsko 5 denuda#ijskog mijenjanja stjenovitih
?
masa, odnosno preno'enja i akumula#ije rastro'enog materijala. O"likovanje složenog reljefa Hrv. jeste rezultat raznovrsnog međuzavisnog djelovanja tektonike i triju temeljnih pro#esa o"likovanja$ razaranja, preno'enja i akumula#ije rastro'enog materijala.
?
G4!v#& )&'(v& r2425#&h (64&%!$ 6. poloji 1. terasni ravnja#i 2. zaravni +. dolinski reljef nižih po"rđa -. gorski reljef G. planinski reljef C. reljef jadranskog podmorja i prio"alja.
6. POLOJI naplavne ravni! zauzimaju najve%e povr. u panonskom i peripanonskom području. Određuju ga mlađi holo#enski aluvijalni! nanosi i naplavine različitih glina i pijeska uglavnom do 1 m n.v. &ipu najmlađeg akumula#ijskog reljefa poloja odgovaraju najniže poplavne zone ve%ih porječja s "rojnim manjim rijekama, poto#ima. (astale su z"og re#entnog tektonskog spu'tanja, kao i povi'enih nanosa ve%ih rijeka koji otežavaju odvodnjavanje. &akve močvarne povr., 3rna mlaka u Pokuplju, posavska polja 5 =onjsko,Odransko, 3rna# polje, 4elas polje i "aranjski 9opački rit tipični su primjeri ve%ih polojnih često plavljenih #jelina. 1. TERASNI RAVNJACI , odnosno riječne terase najra'ireniji su tip reljefa u nizinskom pojasu do 1 m n.v. (astavljaju se na riječne poloje. Sastavljeni su od 'ljunkovitih nanosa rijeka. 2. ZARAVNI 5 između reljefa poloja i terasnih ravnjaka te donskih "režuljkastih po"rđa 'iroko su rasprostranjeni o"li#i vrlo različitih tipova zaravni. P8;PO8(* 8;0(4;3* =ES(E ;8;0(*! 5 u panonskom i peripanonskom prostoru. a njihov postanak najvažniji su pro#esi eolske akumula#ije sitnih česti#a u gla#ijalnim razdo"ljima. (ajče'%e su vrlo plodne i pogodne za agrarnu o"radu. (jihov dana'nji o"lik i veličina posljedi#a su zadržavanja prapornog pokrova na povi'enoj podlozi. Praporni ravnja#i su najvredniji poljodjelski prostori jer se na porv. lesa stvara plodna zemlja #rni#a. &ipski primjeri manjih lesnih zaravni okruženih nižim terasama i polojima su @aranjska i Erdutska lesna zaravan, Jakovačka i 0ukovarska lesna zaravan. :la#ijalni nanosi pijeska ra'ireni su dugotrajnim djelovim panonske kontinentske unutra'njosti. *ma ih na dijelovima teras a i na po"rđima Poilovlja, Polonja i Pože'ke zavale. 7 jadransko 5 dinarskom pojasu primjer je otok Susak, 7nije, 0ele i ikola, rmanja, 3etina, 9oranaA!. (aj"olje su izražene u sjevernoj )alma#iji u porječjima 9rke s >ikolom i rmanje, srednjoj )alma#iji u porječju 3etine, u jz *stri i porječju 9orane na 9ordunu. 4.
DOLINSKI RELJEF PERIPANONSKOG HUMLJA I GORICA
7 hipsografskom pojasu između 1 i - m n.v. radom "rojnih manjih vodotoka o"likovana je složena fluvijalna morfologija, u kojoj prevladavaju raznoliki tipovi dolinskog reljefa "režuljaka i po"rđa. ajedničko su o"ilježje svih tipova dolinskog reljefa po"rđa 1 5 - m n.v. složeni sustavi razvodnih re"ara s dolinskim padinama i naplavnim ravnima dolinskih dna. 7 sustavu i građi prevladavaju različite laporovite i laporovito 5 pje'čenjačke stijene i ilovaste naslage s pijes#ima. a dolinski tip reljefa ra'članjenih re"ara, padina i dolinskih ravni u "režuljkastim krajevima ra'iren je pojam humlja ili gori#a te prigorja i zagorja. Poznata su humlja ili gori#e Hrv. zagorja, 0ukomeričke gori#e, ine ih također dolinski sustavi ispunjeni naslagama lapora, pje'čenjaka, glina i konglomerata. (ajve%i takav dolinski sustav fli'nog po"rđa je u unutra'njoj *stri Siva *stra!. (pr. 0inodol, dijelovi otoka 9rka, srednji i sjeverni dijelovi 8a"a, srednjodalmatinske fli'ne zone 9a'tela,
)alma#iji. GORSKI RELJEF 7 visinskom pojasu od + do 6 m n.v. o"likovao se pose"an tip gorskog reljefa ili reljefa sredogorja. )va su osnovna tipa$ gromadni tip u panonskom i peripanonskom te dinarski tip u jadransko 5 dinarskom prostoru. ?:romadno gorje peripanonskog prostora *maju značajke izrazitih reljefnih otoka. *zdvajaju se reljefne gorske #jeline$ granične gore
?)inarski sredogorski rljef Od - do 6- m n.v. :orski nizovi i sredogorske skupine pružaju se uglavnom u dinarskom prav#u sz?ji Li%arija s 7čkom, =ičko sredogorje, @ukovi#a, Promina, Svilaja,
@iokovo. 7nutarnji 5 )inara, 9ame'ni#a. RELJEF JADRANSKOG PRIMORJA I PRIOBALJA O"uhva%a o"like od
avala 4adranskog mora u #jelini natala je postupnom transgresijom starijeg ji mora u prijelaznom razdo"lju otopljavanja posljie sz 4adrana, pli%a od 6 m, u vrijeme posljednje oled"e "ila je kopno. )okaz za to su osta#i lesnih zaravni na otoku Susku, dijelovim otoka 7nija A Smatra se da je razina 4adrana u vrijeme posljednje oled"e prije 1- ! "ila oko 62- m niža. 9retanja morske razine Hrv. primorja rezultat je gla#ioeustatizma i sla"ije izražene akumula#ije nanosa. Holo#enskim potapanjem najnižih kr'kih o"lika i dolinskih dijelova kr'kog i fli'nog po"rđa nastao je primorski o"alni reljef 4adranske Hrv. (ajve%i dio hrv. o"ale čine uglavnom u dinarskom prav#u izduženi potopljeni dijelovi negativnih reljefnih o"lika pretvorenih u morske kanale 0ele"itski, adarski, Pa'manski, Srednjim @rački, HvarskiA!, zaljeve 9varner, @akarski, (ovigradsko i 9arinsko more, &ela'%i#a, i"enski zaljev, 9a'telanski zaljev, @oka kotorska..!, međuotočna pro'irenja 0irsko more,
GEOMORFOLO-KA REGIONALIZACIJA HRV. 2 velike megageomorfolo'ke regije$ 6. PANONSKI BAZEN u njegovom sklopu izdvajaju se +$ *stočnohrvatska ravni#a, slavonsko gromadno gorje, zavla Sz Hrv. i gorsko 5 zavalsko područje Sz Hrv. 1. GORSKI SUTAV DINARIDA - makroregija$ :orksa Hrvatska, *stra s 9varnerskim oto#ima 5 3res, =o'inj, 9rk, Sjeverna )alma#ija s oto#ima 8a", Pag, zadrasko 5
'i"enski oto#i, Srednja )alma#ija s oto#ima @rač, Hvar, olta, 0is i 4užna )alma#ija s 9orčulom,
KLIMA 9limatski čim"eni#i$ geogr. položaj Hrv. u sjevernom umjerenom pojasu raspodjela i utje#aj kopna i mora te reljef. ?
Položaj u s.umjerenom pojasu, oko usporedni#e od +- stupnjeva, odražava se na činjeni#i da su ekstremi vru%ina i hladno%a razmjerno rijetki, slično je i s su'nim i
?
vlažnim razdo"ljima, razmjerno pravilna raspodjela godi'njih do"a. 8aspodjela kopna i mora utječe na klimu Hrv. koja je dio euroazijske te u "lizini afričke kontinentalne kopnene mase i izlazi na toplo Sredozemno more 5 takav geografski položaj određuje stalnu izmjenu zapadnih morskih i kopnenih zračnih masa
?
nad Hrv. 7tje#aj toplog 4adranskog mora izrazit je tek u uskom o"alnom pojasu. 8eljef ima utje#aj na klimatske pokazatelje, pose"i#e njegovi izraženi o"li#i, planinski masivi i velike nizine. Prostor Panonske nizine ljeti se "rže i jače zagrijava od okolnih područja, a zimi tu sta#ionira hladniji zrak u odnosu na susjedna vi'a područja. )inaridi svojom visinom i pružanjem smanjuju utje#aj morskih zračnih masa s 4adrana.
:otovo #ijeli prostor Hrv. nalazi se u klimatskom području umjereno toplih ki'nih klima 3 lime!, a vrlo mali dio najvi'ih planinskih krajeva ina snježno 5 'umsku klimu )!. Predjeli uz 4adransko more uglavnom pripadaju pojasu sredozemne klime 3s!, s ti da prio"alje srednjeg i južnog dijela 4adranske Hrv. o"ilježava sredozemna klima sa suhim i vru%im ljetima ili klima masline 3sa! na koju se u pojedinim vi'im mikrozonama @rač! natavlja sredozemna klima sa suhim i toplim ljetima 3s"!. 7 glavnini ostalih dijelova zemlje zastupljena je umjereno topla i vlažna klima 3f!. Prema op%oj #irkula#iji atmosfere Hrv je na veoma prometnom položaju, stoga su tu vremenske prilike raznolike, a promjene česte i velike. Ona je na pola puta #irkula#ije hladnih polarnih i toplih zračnih masa. &e se zračne mase neprestano izmjenjuju preko hrv. prostora. (a vrijem u Hrv. utječu i promjene položaja suptropskog pojasa visokog zračnog tlaka ili
!3(r$%2 !#)&7&%4(#2 & $86'(4!r#2 7&%4(#!4#2 3(#2 (%( I$4!#"! . Osim ;zorske anti#iklone i *slandske #iklone, na vrijeme u Hrv. utječe i njezin položaj u odnosu na golemi kontinentski prostor Euroazije na istoku. imi na istoku z"og znatnog hlađenja kopna nastaje prostrano kontinentsko područje visokog tlaka 9S&6&r$%! !#)&7&%4(#!:. načenje reljefa je veliko jer se svojstva zračnih masa mijenjanju pri njihovu dizanju i spu'tanju preko planina, a to znatno utječe na vrijeme. 7 jesen i zimu česti su prodori toplijeg atlantskog zraka na prednjoj strani #iklona koje se kre%u od zapada prema istoku. Pri
'r24!$%8 "&#!r$%(* '4!#&#$%(* '("r8;!, 36(* h4!<2#! & %(#"2#3!7&2 v("2#2 '!r2, #!$)!8 v24&%2 %(4&; '!"!4&#!. Pr("&r8=& 8 P("8#!v42, )('4&& !)4!#)$%& 3r!% 83r(%82 ('=& '(r!$) )20'. S4&;#( $2 "(*!)!#2 h4!"#(* 3r!%! #&3 8?#2 '!" "&#!r$%&h '4!#&#! 83r(%82 8 'r&(6!48 68r8. 9ad traje anti#iklonalno vrijeme, dna su zavala ljeti razmjerno toplija, a zimi razmjerno hladnija. 7 planinama i zatvorenim gorskim zavalama temp. je i ljeti i zimi osjetno niža u odnosu na primorje i nizine u unutra'njosti, sukladno s n.v. Sta"ilno anti#iklonalno vrijeme, "ez nao"lake omogu%uje ve%u osunčanost insola#iju! u vi'im zonama. Prosječno osunčavanje pove%ava se u Hrv. od zapada prema istoku i od sjevera prema jugu. (ajve%u insola#iju imaju srednji i južni prio"alni i otočni dijelovi 4adranske Hrv. 1- 5 1C sunčanih sati godi'nje!, a najmanju imaju najvi'i vrhovi planina manje od 6/ sati godi'nje! i sz Hrv. manje od 6B sati godi'nje!. (ajhladniji mjese# u Hrv. je u prosjeku siječanj iako je u nekim predjelima i veljača. 7 Panonskom kontinentalnom prostoru temp. zraka su izme'u i ?1 stupnja, uz o"alu sjeverno od adra i na oto#ima od =o'inja do 8a"a temp. je između + i G stupnjeva, u planinsko 5 kotlinskom području gorskog dijela temp. je niža od ?1 stupnja. >esta je i temperaturna inverzija uslijed zadržavanja zraka ohlađenoga dugovalnom radija#ijom no%u u kotlinama, poljima u kr'u, dolinama rijeka i zavalama s temp. zraka nižom nego u okolnim vi'im dijelovima. 8azlike u temp. zraka sredozemnog i panonskog prostora zimi su istaknute, dok su ljeti znatno manje. 7 kontinentalnim predjelima prosječne temp. zraka u srpnju kre%u se od 1 do 11 stupnja, a na oto#ima i u prio"alju između 12 i 1G stupnja. @lagotvorna termička svojstva mora do"ro u"lažavaju dnevne temp. razlike u pro"alju, smanjuju%i učinke vru%ina i hladno%a. 0e% u zao"alju, u agori, 8avnim kotarima i sl. dnevne
su temp. u ljetnim mjese#ima često vi'e z"og sla"ijeg osvježavaju%eg utje#aja mora i jačeg zagrijavanja kopna. 7tje#aj mora zimi sla"i udaljavanjem od o"ale. 7 Hrv. je 42"2#&h "!#! &min zraka ispod ili jednaka ?6 stupnjeva! godi'nje najmanje, 6? 6- u panonskom prostoru, 6-?1 u planinsko 5 kotlinskom, a u prio"alju se dogode jednom u nekoliko godina.
S)8"2#&h "!#! &min tijekom 1+ sata ispod stupnjeva! najvi'e je u gorskim krajevima, vi'e od 2, na avižanu takvih je čak C, a u ostalim kontinentalnim krajevima vi'e od 6- u godini. 7 prio"alju su rijetki, jednom u nekoliko godina.
H4!"#& "!#& &4& "!#& $ 0r!3(0 & "arem jednom tijekom dana ispod ! utječu na poljoprivredu. 7 kontinentalnom prostoru Hrv. "ezmrazni mjese#i su od lipnja do kolovoza s ve%im dijelom rujna, a u prio"alju je "ezmrazno razdo"lje od početka svi"nja do početka studenog.
T('4&h "!#! &maN zraka "arem jednom jednaka ili ve%a od 1- stupnjeva! ima znatan "roj u #ijeloj Hrv., osim na vi'im planinama. 7 kontinentalnom dijelu, sjevernom prio"alju i zao"alju srednje i južne 4adranske Hrv. ih je 6 5 1, u srednjem i južnom prio"alju vi'e od 62, u vi'im gorskim predjelima + 5 C, a u najvi'im znatno manje na avižanu samo 2!. Pretežito traju ljeti.
Vr8=&h "!#! & "arem jednom tijekom 1+ sata jednaka ili vi'a od 2 stupnjeva!. 7 kontinentalnom dijelu 6- 5 2 u godini, u gorskom dijelu manje od 6-, a u primorju posvuda vi'e od 6-, ponegdje u srednjem i južnom primorju vi'e od +. (ajče'%i su ljeti, a iznimna pojava su i u kasno prolje%e svi"anj i lipanj! te u ranu jesen rujan!.
PADALINE Od padalina najče'%e su ki'e, u hladnijem dijelu godine čest je i snijeg. Padalina je gotovo svugdje podjednako. 8aspodjela padalina posljedi#a je učestalosti #iklonalnih gi"anja i anti#iklonalnih razdo"lja, kao i utje#aj reljefa. 7 jesen i zimi *slandske i :enovske #iklone uzrokuju vlažno i nesta"ilno vrijeme s padalinama, dok anti#iklone ljeti azorksa a zimi euroazijska Si"irska!, uzrokuju sta"ilno vrijeme "ez padalina. Hrv. ima razmjerno pravilan raspored količina padalina. 7 panonskom području smanjuju se od zapada prema istoku, a u primorju od sz prema ji. Op%enito se od o"ale prema unutra'njosti primorja količina padalina pove%ava te smanjuje prema panonskim predjelima. Prosječno tijekom godine u srednjem i
južnom o"alnom pojasu izluči se od C mm do 6 mm, na 9varneru između 6 mm i 6- mm, u planinsko 5 kotlinskom prostoru do 1 mm, na gorskim planinama i vi'e od 2 mm. 8azdjelni#a sredozemnog i kontinentalnog režima padalina južno je od 9arlov#a. Područje sjeverno i istočno od te #rte prima vi'e padalina u toplijoj polovi#i godine 1maksimuma, proljetni i jesenski!, najmanje je padalina u razdo"lju siječanj 5 ožujaktravanj.
S#2?#2 '!"!4 česte su u ve%em dijelu Hrv. iako gdjegdje u panonskom dijelu pojedinih zima znaju izostati. (jihov udio u ukupnoj količini padalina je - 5 1I. :odi'nji "roj snježnih dana i udio snijega pove%ava se udaljavanjem od mora i s porastom n.v. 7 prio"alju je rijedak, a na oto#ima jo' rjeđi. (ajkra%e se zadržava u primorju dan 5 dva! te u agori do 6 dana, u panonskom području 6 5 + dana!, najvi'e se dana zadržava u planinsko 5 kotlinskom prostoru avižan 6- dana, 9ordun!.
VJETROVI Omogu%uju aera#iju prozračivanje!. (ajvažniji su "ura, jugo i maestral. 7 manjoj mjeri pu'u istočnjak, zapadnjak, sjevera# i jugozapadnjak. B8r!, najjači vjetar, suh je i hladan te pu'e sa si, tj. dolazi s hladnijeg kopna. e'%e i jače pu'e na južnom 4adranu, a udari su najjači na otvorenim o"alama "ez otoka. M!2$)r!4 je vjetar koji struji sa sz, najče'%i je u toplom dijelu godine u jadranskom prio"alju i na moru. Pokazatelj je lijepog i vedrog vremena i "lagotvornog je utje#aja jer u vru%im danima donosi svježinu s mora. )onosi i ne'to vlage. :radovi na o"ali koji su otvoreni maestralu adar! imaju znatno manje visoke, ekstremne temp. ljeti u odnosu na one koji su u zatvorenim zaljevima. ? ?
)anju pu'e vjetar s hladnijeg mora prema kopnu, zvan smora# 930(r!7:, (o%u s hladnijeg kopna prema toplijem moru pu'e kopnenjak 968r&#:.
VODE :E:O8;MS9* PO=OF;4, 0E=*>*(; * O@7H0;&
J!"r!#$%( 0(r2 dio je Sredi'njeg Sredozemlja, povezni#a je istočnog i zapadnog Sredozemlja. Položeno je u prav#u sz 5 ji, a dana'nji izduženi o"lik posljedi#a je izdizanja
morske razine, odnosno transgresije mora od prije oko 66 / godina. Potopljene su nekada'nje nizine na sz dijelu, kao i niži prostori duž o"ale koje su izrazito razvedene. indeks razvedenosti kopnene o"ale je 2,+K indeks razvedenosti otoka je različit, najve%i ima otok Pag čiji je indeks -,6!. 4adran spada u razmjerno mala i plitka mora. (jegova južna grani#a je određena paralelom 2B +C ( od rta
Povr'ina 4adrana je 1@ %0, 'to iznosi ,2/I povr'ine svjetskog mora. Hrvatskom o"alnom moru pripada vi'e od 26 kmQ. O"ujam vodene mase određen du"inama podmorja je 2+ BCC km2 ili ,1-I
? ? ? ? ?
volumena svjetskog mora. Prosječna du"ina je 1-1 m. O%( J!"r!#! 2 '4&=2 (" // 0. (ajve%a du"ina je 1@@/ m. )užina je C/2 km Prosječna 'irina je 6+/ km )užina o"ala je /2-+ km, kopnenih 2/2B km, otočnih +-6- km
:eolo'ki, du"ina 4adrana posljedi#a je složenih geolo'kih i geotektonskih pro#esa, pose"i#e su"duk#ije ;fričke ploče pod Euroazijsku. 9limatski pripada suptropskom, semiaridnom prostoru sredozemne klime. Sliv 4adrana o"uhva%a okolne kopnene povr'ine u Hrv. oko 16 kmQ. :eomorfolo'ki dno 4adrana čini nekoliko izdvojenih dijelova$ plitki sz dio du"ine do - m!, 4a"učka zavala du"ina 1+- m!, Palagru'ki prag 62 m!, 4užnojadranska zavala 622 m!. Povr'inski Hrv. pripada 26 GC kmQ unutarnjih i teritorijalnih voda 4adrana ili 11,+I ukupne povr. Hrv. ima integra#iju na 2GI povr. 4adrana. OS(O0(; M**>9; S0O4S&0;
TEMPERATURA, srednja povr'inska temp. 4adrana u kolovozu je oko 1- 3, u veljači između 62,- 3 na jugu i B 3 na sjeveru. Prosječna godi'nja temp. je oko 6/ 3. Samo u najdu"ljim dijelovima temp. se spu'ta niže od 66 3. =jetne temp. povr'inskih slojeva mora kre%u se u prosjeku od 11 3 do 1- 3, ali dosežu i do 1/,/ 3 i raspoređene su prilično ravnomjerno. imske prosječne temp. opadaju od juga prema sjeveru, a znaju opasti i do +,6 3. to je du"ina ve%a temp. su ljeti niže ? to je !#()2r0#& )&' vode. imi se hlađenjem povr'inske vode uspostavlja jednolika temp. od povr'ine do dna 5 to je &3()2r0#& )&' vode. *zuzetak je zimi često povr. hladniji sloj mora sjevernog jadrana. 7zrok toj pojavi je znatnije
pritje#anje hladne riječne vode. &a voda, kao manje slana i laka pliva na težoj i slanijoj, a istodo"no i toplijoj morskoj vodi 5 %!)(2r0#& )&' vode.
PROZIRNOST mora u vezi je s temp., ali i slano%om. 0e%a je na pučini, a manja u o"alnom području.
GIBANJE MORA – M(r$%2 $)r82 (a strujanje utječu promjene razine 4adranskog mora izazvane morskim mijenama, promjene tlaka smanjenje tlaka 5 vi'a razina, pove%anje 5 niža!, temperatura. 7z istočnu o"alu 4adrana struji ulazna struja kojom se unosi slanija levantinska voda u 4adran, a uz zapadnu o"alu se odvija istje#anje manje slane vode iz 4adrana. 7 4adranu uz op%u #iklonalnu #irkula#iju nastaje i nekoliko vrtloga južnojadranski i ja"učki #iklonalni vrtlozi! ?M(r$%2 0&2#2 periodična su spu'tanja i dizanja razine mora. Odraz su plimnog vala iz sredi'njeg dijela Sredozemnog mora prouzročenoga gravita#ijskim djelovanjem
OS(O0(; 9E<*4S9; S0O4S&0; "og oskudi#e hranjivih tvari organska proizvodnja u 4adranskom moru manja je nego u susjednom 4onskom. (eke pose"ne pojave, poput no%nog svjetlu#anja i #vjetanja mora, povezane su uz platonske organizme. 4adransko more je razmjerno siroma'no more, proizvodnja "iomase je mala. *pak "rojem vrsta 4adran je "ogato more. *stiču se sva tri o"lika života u moru$ plankton, nekton i "entos. 0O)E (; 9OP(7 Hrv. spada u zemlje vrlo "ogate vodom i vodnim zalihama. Pose"no značenje imaju količine pitke vode. Prostorom hrv. protječe i nekoliko velikih europskih rijeka )unav, )rava, Sava! koje sa svojim pritokama čine njezino hidrogeografsko "ogatstvo vodoopskr"a, hidroenergija, ri"olov, promet, turizam, rekrea#ijaA!. alihe i kakvo%a za sada nisu ugrožene. PO)E<(E 0O)E 0oda u pli%em podzemlju pojavljuje se ugl. u teku%em stanju, jedino je u du"ljem podzemlju u plinovitom stanju. Prirodna pojava toplih i mineralnih voda ugl. je vezana uz seizmotektonsku strukturu 9rapina, Stu"i#a, &opusko, 0araždinske topli#e, Sutin, )aruvar, @izova#A!
TEKUICE, RIJE+NI REŽIMI 9opnene vode u Hrv. pripadaju slijevu Sredozemnog mora, odnosno dvama sljevovima unutar njega$ #rnomorskom kojim otječe voda s oko G1I i jadranskom kojim otječe voda s oko 2/I povr'ine Hrv. &opografska razvodni#a ugl. se poklapa sa spojni#om vrhova dinarskih gora.
Cr#(0(r$%& $4&2v – '(r2;2 D8#!v! )unavsko porječje dio je #rnomorskog slijeva i ističe se najdužim i vodom naj"ogatijim rijekama. R!3v("#&7! !"r!#$%(* $4&2v! & '("8#!v$%(* '(r2;! %(" Mr34&h V("&7! 8
G(r$%(0 %()!r8 udaljena je samo 6,+ km zračne #rte od 4adrana. 8ijeke osim )rave pokazuju ve%e značenje ki'nog tipa od sla"ijih snježnih utje#aja.
DUNAV 1/-C km! izvire u S#hRarzRaldu i druga je po dužini europska rijeka. (ajve%a je i najduža rijeka koja teče kroz Hrv. (a u'%u u 3rno more račva se u 'iroku deltu. Povezuje 6 država i jedan je od glavnih riječnih plovnih putova Europe. 7 Hrv. 6// km! postoji vi'e rukava#a, meandara i ada, a gl. luka je 0ukovar.
DRAVA CC km, u Hrv -- km! izvire na sjeveru *taliju u )olomitima, protječe kroz ;ustriju, Sloveniju, Hrv. i
SAVA B+- km, kroz Hrv -G1 km! je najduža rijeka Hrv. *zvire u 4ulijskim ;lpama u Sloveniji. Ona je sla" plovni put. 9i'ni režim, pogodna za plovid"u samo od Siska nizvodno. Pritoke 9upa, s pritokama koranom, )o"rom i
J!"r!#$%& $4&2v, zauzima manji dio Hrv. Z6(* %!r6(#!)#&h $)&2#! #&2 $2 0(*4! r!3v&)& '(vr>&#$%& '(v23!#! r&2;#! 0r2?!. S!0( $#!?#&& r&2;#& )(%(v& ("r?!4& $8 $2 8 '("r8;8 J!"r!#$%(* $4&2v!. T( $8 Dr!*(#!, M&r! $ B8)(#&*(0, R!>! $ B(48#>=&7(0, Zr0!#! $ K8'(0, Kr%! B8)&>#&7(0 & +&%(4(0, J!"r(, C2)&#!, N2r2)v! & O064! . Sve rijeke jadranskog slijeva imaju sredozemni pluvijalni režim s nivalno 5 pluvijalnim utje#ajima samo na ve%im rijekama. (epogodne su za plovid"u. *zuzetak su najniži dijelovi njihovih tokova (eretva, rmanja i 9rka!. ?
7 zatvorenim poljima kr'a povr'inski teku "rojne '(#(r#&72 Pazinči#a, @oljun'%i#a, =ika, 4adova, :a#ka, 9r"avi#a, Otu%a, 8iči#a, 0rljika,
JEZERA (ema ve%ih jezera. )!#!, nastalo je z"og nedovoljnog kapa#iteta prirodnih podzemnih kanala. Povr. je 2,C kmQ. Prosječna du"ina ne prelazi 1 m. Povr'inski manje ali količinom vode znatno "ogatije je Vr!#$%( #! Cr2$8 -,/ kmQ! je primjer prirodno čistoga slatkovodnoga spremnika. )u"ina C m. 0e%ina ostalih manjih prirodnih jezera o"likovala se nastankom sedrenih pregrada kr'kih teku%i#a. najpoznatija je skupina P4&)v&;%&h 232r! povr. 1 kmQ!, najve%a su 9ozjak i Pro'%ansko. 9ao najstariji na#ionalni park u Hrv. Plitvička jezera uni'tena su na 7(ES3O.ov
popis svjetske prirodne "a'tine. Ostala značajnija jezera su jezero @orovik na 0uki, Prokljansko i 0isovačko na 9rki, @a%inska jezera kraj Ploča, 3rveno i
R&6#!7& 4elas kod @roda, 9ončani#a kod :ru"i'nog polja, :are'ni#a, :rudnjak ko @ok'i% =uga, @reznički ri"njak uz 0uči#u.
BLATA I MO+VARE "og otežanih uvjeta prirodne odvodnje u sustavu velikih polojskih reljefnih #jelina s.Hrv. nastale su "rojne močvare ili "lata. &o su ugl. nizinske ili travne močvare. 7mjetno sagrađenim kanalima za odvodnju i strojnim #rpkama močvare su u primorskom dinarsko 5 kr'kom području ugl. preo"ražene u poljop. povr. >epi% polje, (eretvanska delta, močvare 0rane, @okanjsko i (adinsko "lato, dijelovi doline
04!%!, L(#$%( '(42, Cr#!7 '(42 !.
TLA 7 dinarskom su prostoru zastupljeni različiti tipovi rendzina, s vi'e ili manje izraženim slojem humusa. &a su tla nastala najče'%e z"og dolomitne ili laporaste nepropusne stjenovite podloge podložne lak'em mehaničkom tro'enju. 7 prostoru 4adranske Hrv. su areali različitih tala nastali na kar"onatnoj osnovi. Prevladavaju kamenjarska skeletna zemlji'ta s malim zonama #rveni#a i smeđeg zemlji'ta. 8azvili su se i kamenjari litosoli! na podlozi vapnen#a i dolomita od :orskog kotara do 9onavla. &o su tla s oskudnim količinama organogenih tvari humusa!. 7 vi'im zonama riječ je o pojasevima starije reliktne #rveni#e i planinskih #rni#a na 'umskim i pa'njačkim povr. 9ompleksi mlađih #rveni#a i smeđih tala istaknutiji su u zap. *stri, u pojedinim dijelovima =ike i u prio"alju. (a fli'noj podlozi laopora, pje'čenjaka i glina
najče'%a su smeđa tla, najče'%e antropogenim utje#ajem "onifi#irana na terasama, udu"inama, vinogorjima prio"alnih krajeva unutarnja *stra, 0inodol, 8avni kotari, 9a'tela, epi% poljeA! &la alpsko 5 dinarskog planinskog područja čine različite vrste ispranih ili lesiviranih zemlji'ta. =esivirana zemlji'ta ili podzoli dinarskog planinskog područja su kisela zemlji'ta, siroma'na "azama i op%enito hranjivim mineralnim sastoj#ima. (a vapnenačkim planinama rasprostranjene su mjestimično i stare reliktne #rni#e. "og vjetrova u toploj polovi#i godine povr. je sloj zemlje u najvi'em dijelu planina ugl. isu'en. "og hladno%e usporeni su mikro"iolo'ki pro#esi i organske se tvari sporije mineraliziraju pa postoji znatno razvijen humusni sloj. 7 najvi'oj planinskoj zoni razvila se pose"na vrsta #rni#e, planinska #rni#a koja sadrži ve%e količine humusa. Panonsko 5 peripanonski prostor o"ilježava nekoliko pedogeografskih kompleksa. Pose"no su značajne #rni#e koje su najrasprostranjenije i najznačajnije tlo tih krajeva. 8azvile su se na prapornim ravnja#ima i lesu Jakovački, 0ukovarski, Erdutski, @aranjsku praporni ravnja#i!. (ajvažniji tipovi razvili su se na prapornoj podlozi, to su #rna ugl organskom tvari vrlo "ogata humusna zemlji'ta, najkvalitetnije #rni#e tipa černozema. (a vi'im dijelovima i padinskim prostorima panonskih i peripanonskih gora, na "režuljkastim zemlji'tima gdje je spiranje znatnije i u riječnim dolinama gornje Posavine ima raznovrsnih tipova ispranih ili lesiviranih zemlji'ta, pa i pravih podzolastih tipova. 4ačim spiranjem gornjeg sloja nastaju tzv. degradirane #rni#e sa siroma'nim humusnim slojeve. 7 zapadnim dijelovima "liže 4adranskome moru ve%e količine ki'a u toploj polovi#i godine uzrokuju razvoj prijelaznih tipova tala prigorja sz i Panonske Hrv., Fum"erak te dijelom "anovinsko 5 kordunski prostor.!
BILJNI POKROV 9FITOGEGOGRAFSKA OBILJEŽJA: 7 Hrvatskoj o"itava oko + "iljnih vrsta, nalazi se #! "("&r8 "v&8 v24&%&h
6&4#(*2(*r!5$%&h 954(r&$)&;%&h: r2*&! holartičkog "iljnog #arstva$ $r2"(320#2 s 4adranskom
pokrajinom,
28r($&6&r$%(
i
–
$2v2r#(!02r&;%2
s
pokrajinama
Srednjoeuropskom i *lirsko 5 "alkanskom. ?
8aslinje
Hrv.
je
sredozemno,
su"mediteransko,
pontsko
#rnomorsko!,
srednjoeuropsko, "orealno i arktoalpsko, a čine ga i "iljke prido'li#e *lirsko 5 "alkanske i *lirsko 5 jadranske endemične "iljke, kao i "rojni hrv. endemi vele"itska degenija, vele"itska pjeskari#a, prozorski zvonči%, "iokovsko zvon#e, suličasta zečina, dalmatinski #rni "or, du"rovačka zečina, hrv. perunika i dr.! Hrv. pripada prirodnom 'umskom području 2B,+I! ukupne povr. je pod 'umom. 0ažnije sastavni#e raslinja Hrv. s pripadaju%im "iljkama su$ 6. Sr2"(320#& florni element$ hrast #rnika, divlja maslina, o"ična planika, divlja 1. 2. +. -. G. C. /.
smokva, mirta, "rnistra, "ijeli "u'in S8602"&)2r!#$%& &4& '(48$r2"(320#& $ hrast meduna#, makljen, koprivi%, "ijeli gra" P(#)$%& 97r#(0(r$%&: $ stepska perunika, proljetni goro#vijet, si"irski zvonči% Sr2"#(28r('$%&$ o"ični gra", "ukva, hrast kitnjak, gorski javor, velelisna lipa B(r2!4#&$ 'umska #rvotočina, o"ična smreka Ar%)( – !4'$%&$ "or krivulj K(30('(4&)$%2 6&4%2$ trska, o"ična vodena le%a B&4%2 'r&"(>4&72 &4& !"v2#)&v#2 $ raž, ječam, p'eni#a, divlji mak, kukolj, kukuruz, duhan, "agrem, agave i dr.
?
@iljne zajedni#e koje odražavaju ovisnost i prilagođenost klimatskim zonama nazivaju se %4&0!3(#!4#2 v2*2)!7&$%2 3!2"#&72.
P!#(#$%( – '2r&'!#(#$%& prostor Sjeverozapadne i Panonske Hrv. pripada eurosi"irsko 5 sjevernoameričkoj fitogeografskoj regiji, a razlikuju se nizinski, "režuljkasti, "rdski gorski i pretplaninski pojas. (ajistaknutije klimazonalno raslinje su 'ume hrasta. (ajve%a prostranstva zauzimaju 'ume hrasta kitnjaka i o"ičnog gra"a. 7 najnižim poplavnim dijelovima o"itavaju 'ume hrasta lužnjaka. 7 su'nim i hladnijim dijelovima razvijen je i mjestimično stepski "iljni pokrov.
?
7 nizinskom pojasu s vi'e vode ističu se zajedni#e 'ume hrasta lužnjaka sa žutilovkom te hrasta lužnjaka i o"ičnog gra"a. >esta je i pojava poljskog jasena, kao i zajedni#e
?
#rne johe te različitih 'uma vr"a i topola. 7 "režuljkastom pojasu rasprostranjene su 'ume hrasta kitnjaka i o"ičnog gra"a te
pitomog kestena. >esti su i tre'nja, klen, "ukva, gorski javor. ? 7 "rdskom pojasu su "rdske 'ume "ukve, te 'ume "ukve s "eki#om. 7 vi'im zonama ?
'ume "ukve i jele. *ma i reliktnih 'uma lipe i tise.
7 '4!#&#$%( – %()4&#$%(0 , odnosno gorskom prostoru Hrv. ra'irene su 'ume "ukve s jelom, u nižim dijelovima ugl. čiste "ukove sastojine, a u vi'im pojasevima mije'ane s jelom jer jela podnosi niže temp. i ve%e količine padalina. 7 jo' vi'im dijelovima 'ume munjike i klekovine. ? ?
?
hladno%e i vjetra, pojavljuje se sla"ije razvijena tzv. pretplaninska "ukova 'uma. 7 prio"alnom pojasu sredozemnih klima 4adranske Hrv. važna je klimazonalna zajedni#a vazdazelenog hrasta #rnike. natno je iskori'tavana i degradirana u makije i
?
garige. Stenomediteranska zona 5 najsu'a i najvru%a, uz alepski "or česti su i divlja maslina,
? ?
rogač, tr'lja, mirta, tetivika, smirč, o'trolisna 'paroga. :arig$ sredozemne 'ikare na vapnenačkim kr'kim zemlji'tima
7 '(48$r2"(320#(0 fitogeografskom prijelaznom pojasu razvoj sredozemnih vrsta prilagođen je ljetnoj vru%ini, ali hladne zime priječe potpun razvoj zimzelenog raslinja. 7mjesto njega razvila se prijelazna vegeta#ija. Mitogegorafski klimaks tog prijelaznog pojasa jest listopadna 'uma hrasta medun#a i "ijelog gra"a. * te su 'ume uslijed tisu%ljetnog iskori'tavanja zamijenili ugl. degradirani o"li#i raslinja, odnosno 'ikare i kamenjare. )egrada#ijski o"li#i 'ikarastih forma#ija s dračom, smričem, kupinom i sl.pokrivaju velike povr. u neposrednom zao"alju primorskog pojasa. 0rlo su važne i mjestimične sastojine #rnog "ora, oso"ito otporne na su'u i hladno%u, ali osjetljive na požare. 7 *r!#&;#( – 'r&24!3#(0 '(!$8 prema alpsko 5 dinarskom planinskom prostoru pojavljuju se prijelazne zone zajedni#a hrasta medun#a i #rnog gra"a. (ajvi'i granični perimediteranski zauzimaju sastojine primorske "ukove 'umske zajedni#e.
F&)(*2(*r!5$%! r!>;4!06! regionaliza#ija! o"uhva%a sljede%e #jeline$
;. ? ? @. 3.
Hrv. panonsko 5 peripanonski prostor apadni peripanonski prostor *stočni panonsko 5 peripanonski prostor Hrv. gorski prostor 4adranski sredozemni, primorski, prio"alni! prostor
