Skripta za predmet Regionalna geografija sveta v 1. letniku študijskega programa Geografija FHŠ KoperFull description
.
GEOGRAFIJA HRVATSKE
1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ, OBUHVA OBUHVAT I GRANICE
HRVATSKA – JADRANSKO – SREDNJOEUROPSKI POLOŽAJ Hrvats Hrvatska ka je među među srednj srednjee veliki velikim m europs europskim kim zemlja zemljama ma najizr najizraz azitij itijii primjer primjer dvo dvojno jnosti sti geografskog položaja. Određena je spojem dijelova dviju različitih prostornih europskih dijelova, tako spoj srednjeg Sredozemlja, Srednje Europe i Podunavlja određuje geografski položaj Hrvatske. Hrvatska nije isključivo panonska, nego je i srednjoeuropska ujedno i panonska i podunavska! podunavska! i sredozemna država. O"uhvatom triju osnovnih prirodnih #jelina$ nizinske ili panonske, primorske ili jadranske i gorske ili dinarske, Hrvatska je prostor prožimanja, dodira i dopunjavanja. Hrva Hrvats tska ka je od svog svogaa rano ranosr sred ednj njov ovje jeko kovn vnog ogaa nast nastan anka ka sud" sud"in insk skii veza vezana na za najv najve% e%ii jedinstveni hrvatski istočnojadranski istočnojadranski prio"alni prostor Sredozemlja. &o sjeveroistočno jadransko pročelje tisu%ljetni je prostor hrv. stanovni'tva. (ije riječ o re#entnom, nego o izrazito dugotrajnom pro#esu. )efini#ija geografskog položaja glasila "i$
HRVA HRVATSKA JE JADRANSKA I SREDNJOEUROPSKA SREDNJOEU ROPSKA ZEMLJA. •
*ako najmanji, hrv. !"r!#$%& 'r($)(r ima veliku važnost za Hrv., ima geopolitičke i gospodarske
prednosti.
+-
svjetske
trgovine
odvija
se
morem!
"og tehničkih prednosti pomorski je prijevoz u sveukupnoj svjetskoj ro"noj razmjeni otpril otprilike ike / puta puta jeftin jeftiniji iji od kop kopne nenog nog.. 0ažnost žnost primo primorsk rskog og položa položaja ja je i z"og z"og gospodarskog gospodarskog i kulturnog razvoja. Hrv. Hrv. '!#(#$%& '!#(#$%& 'r($)(r 'r($)(r u srednjem Podunavlju zauzima malen, ali položajno važan segment. On čini oko 12 povr'ine kopna Hrv. i naseljeniji je od primorskog dijela. (jegova važna funk#ija je prometno povezivanje dijela Srednje Europe sa Sredozemljem.
•
3ijela kontinentska Hrv., kao i srednje Podunavlje mogu se povezati s 4adranom preko jedinstvenoga, najpovoljnijeg, razmjerno uskog prostora )inarida poznatog pod nazivom Hrv!)$%& 'r!*.
POLOŽAJ DODIRA DVAJU DVAJU KULT K ULTURNIH URNIH SVJEETOVA Položaj Hrv. kao jadransko 5 srednjoeuropske zemlje odredio je sud"insku važnost dodira dvaju kulturnih svjetova, odnosno triju važnih europskih i #iviliza#ijskih područja$ 6. zapad zapadnoe noeuro uropsk pskoo 5 sredoze sredozemno mnoga, ga, 1. sred srednj njoe oeur urop opsk skgo go i 2. jugo jugois isto točn čnoe oeur urop opsk skog oga. a. Prva Prva dva kultur kulturna na areala areala pripad pripadaju aju #jelin #jelinii E78OPS E78OPS9O: 9O: ;P; ;P;); u 'irem 'irem smislu smislu tj. P8*9O< O=*>9O< 97=& 97=&78(O< S0*4E&7, S0*4E&7, a tre%i je dio pose"nog pose"noga, a, raznoliko raznolikogg kult kultur urno no 5 #ivi #iviliz liza# a#ij ijsk skog og komp komple leks ksaa euro europs psko kogg jugo jugois isto toka ka u koje kojem m prev prevla lada dava vaju ju P8;0OS=;0 P8;0OS=;0(* (* * *S=;9* S0*4E&! ?apadnoeuropsko ?apadnoeuropsko 5 sredozemno kulturno područje apadnoeuropsko . sredozemni kulturni areal o"likovao se u antičko do"a tj. u vrijeme pro#vata 83, s jezgrom na prostoru dana'nje *talije. 8omanska osnova kulturne jezgre do"ila je novi sadržaj sadržaj razvojem katoličanstva, katoličanstva, tj. zapadnog zapadnog kr'%anstva. ?Srednjoeuropsko kulturno područje Sred Srednj njoe oeur urop opsk skii kultu kulturn rnii area areall o"lik o"likov ovao ao se tako takođe đerr razv razvoj ojem em kato katolič ličko kogg zapa zapadn dnog og kr'%anstva, ali u mje'ovitoj zoni germanskoga, slavenskog i mađarskog st. (ajve%i su utje#aj imali alpski i perialpski te panonski prostori. E78OPS9* 47:O*S&O9 P8;0OS=;0(* * *S=;
o"likovana u +. st., "ila je odraz tada'njih htijenja da se antičke kulturne grani#e romanstva i helenstva i političko potvrde.
SUDBINSKO ZNA+ENJE HRVATSKOG PRAGA 7 hrv. prostoru se može govoriti o primjeru pravog praga. * ovdje je suvremeno auto#estovno povezivanje koje koristi važne tunele Sv. 8ok,
1. vezana uz najve%e reljefno suženje između posljednjih južnih ogranaka istočnih ;lpa i dinarskog gorsko 5 planinskog sustava . pro'ireni dinarsko 5 gorski prostor na teritoriju @iH. Prva skupina prijevoja 0ratnik, O'tarijska vrata, )elnička vrata,
4edinstveni suženi prostor )inarida :orske Hrv. s prvom skupinom prijevoja može se
?
označiti kao hrvatski prag. (ajpovoljniji prava# dolinom 9upe i >a"ranke s mogu%im tunelskim pro"ojem ispod
?
masiva 8isnjak je jo' prometno neiskori'ten. Suvremena auto#esta s tunelima
?
i trasom prema Splitu i )u"rovniku otvara nove mogu%nosti. Snažni pro#es litoraliza#ije okupljanje gospodarskih tokova i st. na morskim o"alama! znatno je pove%ao važnost spojnog prostora Hrv.
GLAVNI PROMETNI PRAVCI I ZAGREBA+KO PROMETNO +VORI-TE
Sve glavne veže Srednjeg Podunavlja s 4adranom kroz hrv. prag prolaze korz zagre"ačko čvori'te. :lavni grad države, ur"ana metropola, aglomera#ija s milijun st., agre" je najve%e prometno čvori'te #ijelog Srednjeg Podunavlja, koje je naj"liže Sredozemlju. ?
(a europskoj konferen#iji u Helsinkiju 6BBC. određeni su osnovni prometni koridori koridor D, ogran#i 0" i 0#! korz Hrv
agre"ački položaj određen je raskrižjem četiriju tanskontinentalnih prometnih pojaseva$ 6. P8O(O S8E)OE<=4E &o je spojni#a važnog kopnenog, morskog i zračnog povezivanja između atlantske zap. Europe i zap. Sredozemlja sa srednjim i istočnim Sredozemljem. Sastoji se od 1 ogranka$ prvi ogranak preko *talije i Otranskih vrata zao"ilazi Hrv., drugi preko Hrv. neposredno povezuje jadransko i jonsko primorje. Ovaj se pojas vrednuje jadransko 5 jonskim prometnim povezivanjem od &rsta preko 8ijeke prema adru, Splitu i )u"rovniku dalje na jugoistok nedostaju dijelovi 8ijeka 5 Futa =okva i Ploče 5 )u"ronik!. +. )O=*(; S;0E 5 @;=9;( 5 @=*S9* *S&O9 &rasa europskog koridora D od
GRANICE I OBLIK DRŽAVNOG TERITORIJA
O"lik teritorija suvremene hrv. države određuje iznimno veliku izduženost grani#e koje zaokružuju -G -B+ km1 kopnene i 26 GC km1 morske povr. o"alnog mora, ukupno /C GG6 km1. Posljedi#a osmanlijskih prodora je suvremeni o"uhvat "osanskoher#egovačkog državnog teritorija koji "itno određuje i suženost i oso"it zakrivljeni polumjese#, lastavi#a i sl.! o"lik suvremenog teritorija Hrv.
7kupna dužina grani#a$ 2212 km kopnena$ 12C- km morska$ B+/ km prema Sloveniji$ GG/ km prema @iH$ 666 km prema
7 suženom dijelu hrv. teritorija, između grani#a sa Slovenijom na sz te @iH na ji zra%na udaljenost je samo +C km. 9rajnje točke$ ? ? ? ?