Veleučilište u Šibeniku Stručni studij Promet
AUTOBUSI
Seminarski rad
Kolegij: Tehnologija Tehnologija i organizacija organizacija javnog gradskog prometa entor: mr!sc! mr!sc! artina "jubi# $ini#% pred! Studenti: agdalena Pa&anin% 'van Šimunovi#% arko (rlja atični broj: )*+,-))*)% )*)+,))*)% )*.,+))*)
Šibenik% o&ujak +.),! S/(01/2: )! 3V4(!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! 3V4(!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!* !!!!!*
+! P4V'25ST '60/(5 /3T473S/ 3 $0V/TSK42!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!, *! V0ST5 /3T473S/!!!!!!!!!!!!!!!! /3T473S/!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!8 !8 *!)! P05/ 9/259'!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! 9/259'!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!8 !!8 *!+! P05/ K49ST03K'2SK' K/0/KT50'ST'K//!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! K/0/KT50'ST'K//!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!). !!!!!!!!!!!!!!!!!). ,! 5"5KT0';9' /3T473S!!!!!!!!!!!!!!!!! /3T473S!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!)< !!!!!!!!!!!!!)<
)! 3V4( /utob /u tobus us je javno% javno% cesto cestovno vno%% motor motorno no voz vozilo ilo sa gumeno gumenom m oblogo oblogom m =pneum =pneumati atikom kom>> na naplatcima kotača% a koje se snagom vlastitog% u principu dizel motora kre#e po cestovnoj i?ili uličnoj transportnoj mre&i uz mogu#nost prilago@avanja prilago@avanja trenutno vladaju#im eksploatacijskim 2
uvjetima djelovanja unutar mješovitog prometa! Slu&i za javni prijevoz ve#eg broja putnika u cestovnom prometu =obično automobilom nazivamo vozilo koje prevozi do - putnika% a od 8 naviše takvo vozilo zovemo autobus>! Prijelazni modeli izme@u automobila i autobusa su monovolumen i kombi ili miniAbus! /utobus je danas najzastupljeniji vid prijevoza u ve#ini gradova u nas i u svijetu! To je posljedica% prije svega% visoke elastičnosti koji on posjeduje% a koja se u nasljednim strukturama grada zahtijevala! Prvi su se autobusi pojavili )-88! g! u Velikoj 7ritaniji!
+! P4V'25ST '60/(5 /3T473S/ 3 $0V/TSK42 'zrada autobusa u $rvatskoj je započela krajem )8*.Aih godina u radionici 2uriša u 6agrebu! 9a kamionskoj šasiji =postolju> bi zanatlije% autoAkolari% sagradili drveni kostur kabine za prijevoz putnika te ga potom prekrili limenom oplatom i izradili prozore! 6aobljeni dijelovi oplate na prednjoj i stra&njoj strani bili su od mekog /lAlima a izra@ivani su udaranjem ručnim čeki#em u udubljenju drvenog panja! 3
)8,-! godine u Savskoj cesti u 6agrebu% s tridesetak radnika započinje proizvodnja u radionici pod imenom /utokaroserija 6agreb! Proizvodilo se i dalje zanatski a i kosturi karoserije su još uvijek bili od drva! 3 vrijeme sveop#e poslijeratne neimaštine autobusi su se gradili na najrazličitijim šasijama do kojih se uop#e moglo do#i: 7ussing% 4% T/ i razne druge! 9a velikoj crta#oj dasci visine oko * m i duljine oko ). m tehničari bi% često stoje#i i na ljestvama ili u spuštenom hodniku po kome je taj odjel nazvan BrupomB% nacrtali crte& autobusa u prirodnoj veličini! Potom bi se na temelju crte&a izradile šablone za proizvodnju! 0adnici bi se svakog dana najprije dogovorili što #e raditi a potom bi prionuli na posao! Vrijeme izrade nije se posebno odre@ivalo pa je svaki posao naprosto trajao dok nije bio gotov! Početkom )8<.Aih godina umjesto drva za izradu kostura počeo se primjenjivati čelik! Skromno započeta i gotovo nezamije#ena proizvodnja autobusa činila se tada neatraktivnom% jer nije mogla dosti#i ve#e godišnje količine% pa i nije bila prevelika smetnja planskoj privredi!
Slika )! CC(ubravaCC iz /utokaroserije 6agreb 'zvor: http:??DDD!autobusi!org?Eorum?indeF!phpGtopicH<+.I!)< )8<,! godine tvornica je preseljena na svoju konačnu lokaciju u zagrebačku (ubravu a ve# je sljede#e godine izra@ena kompletna tehnička dokumentacija za proizvodnju čelične karoserije te naprave za izradu kostura! Ve# je prije toga% )8<.! godine% započela suradnja s tvornicom kamiona J/P iz Priboja te tvornicom motora i mjenjača J/4S iz Sarajeva! J/P je zagrebačkoj tvornici isporučivao šasije pogonjene J/4SAovim motorima a /utokaroserija je na njima izra@ivala autobuse! 3 to se doba na doma#em tr&ištu još nisu mogle nabaviti pravokutne čelične cijevi% od kojih su bili izra@eni vertikalni stupovi bočnih stranica autobusa% pa su se one radile ručno od čeličnog lima% savijanjem na preši za kutno savijanje i potom 4
uzdu&nim zavarivanjem! Svi ostali proEili bili su otvoreni% a tako@er su izra@ivani savijanjem! 3 omegaAproEile se obično ulagala drvena daska da im se pove#a krutost! /utobusi B0aketaB tvornice /utokaroserija 6agreb iz )8<-! g! u prvobitnom obliku =lijevo> i u novom obliku =desno> svojim su uspjehom na tr&ištu pove#ali ugled tvornice!
Slika +! /utobusi CC0aketaCC 'zvor: http:??DDD!teretnaAvozila!com?tehnika?).IApovijestAizradeAautobusaAuAhrvatskojA!html )8<-! godine dolazi prvi veliki uspjeh% autobus 0aketa! Svojim je neobičnim% Euturističkim dizajnom% i za ono doba veoma udobnom i luksuznom opremom% ubrzo postao omiljenim prijevoznim sredstvom tadašnjih putnika a i jednim od udarnih proizvoda na gospodarskim izlo&bama diljem zemlje! )88! godine osnovano je 6dru&eno poduze#e J/P A J/4S sa sjedištem u 7eogradu =skra#eno JJ5> čiji su članovi bili još /utokaroserija 6agreb te ))! 4ktomvri iz Skopja! 'ste je godine to poduze#e od koncerna (aimlerA7enz kupilo licencu za proizvodnju kamiona% autobusa i motora! Tako je u 6agrebu počela i proizvodnja (aimlerA7enzovih autobusa! 3 početku je to bila samo tzv! K(Amonta&a =K( A Bcomplete knocked doDnB ili Bpotpuno rastavljenoB>! 6a zagrebačku je tvornicu to ujedno bila i velika prilika da se domogne vlastite šasije i time riješi tada ključni problem proizvodnje autobusa! 0aspola&u#i potrebnom (aimlerA7enzovom tehničkom dokumentacijom% u tvornici su postupno usvajali proizvodnju dijelova! e@utim% baš se tu pokazalo da kupovina licence doduše predstavlja značajan korak u unapre@enju proizvodnje% ali donosi i probleme koji u prvi mah nisu bili zamije#eni! 6natno slabija opremljenost proizvodnim strojevima i način proizvodnje prilago@en malim serijama doveli su do toga da je za /utokaroseriju bilo preskupo usvojiti proizvodnju najslo&enijih elemenata šasije! S druge je pak strane licencni partner (aimlerA7enz provodio izmjene i poboljšanja konstrukcije takvom brzinom i u takvom opsegu da su odjel konstrukcije i odjel 5
tehnologije bili naprosto preoptere#eni i stoga Erustrirani neprekidnim prilago@avanjem ve# usvojenih elemenata novom% izmijenjenom stanju! Stoga je )8I8! godine proizveden prvi )+Ametarski turistički autobus (ubrava ),! 4n je bio sagra@en na prvoj doma#oj samonose#oj šasiji sa zračnim oprugama% a novost su tada bila i lijepljena stakla! Projektant i idejni tvorac šasije bio je 'van 7alog% zaljubljenik u autobuse još iz dječačkih dana! 6a razliku od (aimlerA7enzove rešetke za jednako veliki autobus 4*.*% 7alogova je konstrukcija bila proizvodno mnogo jednostavnija a jednako kruta i iste mase! Konstrukcijska razrada detalja bila je nakon 7alogovog odlaska dovršena pod vodstvom /lekseja /leksandrova% te je započeta proizvodnja! Tim je povodom tvornica promijenila ime u CCTvornica autobusa 6agrebCC ili krace T/6% a njen se znak po prvi puta ponosno isticao na prednjoj strani autobusa! (ubrava ),% proizvedena )8I8! godine u Tvornici autobusa 6agreb% bila je prvi doma#i autobus% u tadašnjoj 2ugoslaviji% s podnom rešetkom i zračnim oprugama!
Slika *! ="ijevo> (ubrava ),% =(esno> Proizvodnja autobusa u Tvornici autobusa 6agreb 'zvor: http:??DDD!teretnaAvozila!com?tehnika?).IApovijestAizradeAautobusaAuAhrvatskojA!html (ok su se autobusi radili na J/PAovim šasijama% J/P nije dopuštao da se znak zagrebačkog proizvo@ača stavlja na prednju stranu autobusa pa se on stidljivo pojavljivao na desnoj bočnoj stranici iza otvora prednjeg kotača! J/P je i za (ubravu ), isporučivao pojedine komponente koje su u cjelokupnom vozilu predstavljale samo jedan mali dio pa mu je bilo jasno da ne mo&e zahtijevati da Tvornica autobusa kao proizvo@ač ne smije postaviti svoj znak sprijeda na vozilo! 3sprkos toga te su isporuke bile uvjetovane ucjenom da na sredini prednje strane vozila kao znak proizvo@ača bude postavljen ru&an i neukusan J/PAov znak! 3 zagrebačkoj su tvornici taj problem na zadovoljstvo kupaca rješavali tako da su pri preuzimanju autobusa kupcu isporučivali i J/PAov znak ali neugra@en s napomenom da to mo&e učiniti sam ako &eli! (ubrava ), bila je puni pogodak ne samo na doma#em nego i na inozemnom tr&ištu! Stalnim poboljšanjima konstrukcije% tehnološkog procesa i opreme ovaj je autobus svom proizvo@aču 6
donio izvrsnu poziciju i na veoma izbirljivom i zahtjevnom tr&ištu u Jinskoj! Pored (ubrave ), kao svog osnovnog proizvoda te autobusa (aimlerA7enz% T/6 je proizvodio i autobuse na šasijama drugih proizvo@ača =J/P% T/% 9eoplan% /via% SteLr i /9>! 'zvozio ih je u Saudijsku /rabiju% 5gipat% /l&ir i druge aEričke zemlje% ;ešku% Veliku 7ritaniju% (ansku% 'rsku i Kinu! 6a doma#e su se tr&ište proizvodili Eurgoni za prijevoz namještaja te razna posebna vozila! 3 doba svog najve#eg uspona tijekom )8-.Aih godina u T/6Au je radilo oko )%+.. ljudi koji su godišnje proizvodili <.. do .. a ponekad i do 8.. autobusa! 'staknuti stručnjaci u hrvatskoj proizvodnji autobusa: arijan Joči#% 6vonko Toplak% 7ranko okrovi#% 6eno Sokoli#% 'van 7alog% 9ebojša 7uktenica i /leksej /leksandrov!
Slika ,! "uksuzni turistički autobusi zagrebačke tvornice 5urobus: / V)+. i katni / V)+. ( 'zvor: http:??DDD!teretnaAvozila!com?tehnika?).IApovijestAizradeAautobusaAuAhrvatskojA!html 'ste% )88.! godine osnovana je tako@er u 6agrebu tvrtka 5urobus d!o!o! kojoj je glavni cilj bio projektiranje i proizvodnja autobusa! 7ez konkurencije u doma#oj industriji% s bogatim radnim iskustvom stečenim proizvodnjom tisu#a autobusa% s dobrim poznavanjem tr&išta i ni&om cijenom rada od one na 6apadu% 5urobus je startao u gotovo idealnim uvjetima! 4dmah u početku su napravili izvrstan veliki turistički autobus /V )+. na šasiji tvornice Volvo! odernog dizajna% opremljen najboljim komponentama sa svjetskog tr&išta% zamišljen tako da se proizvodi u malim serijama i u najve#oj mogu#oj mjeri prilagoden &eljama kupaca naprosto je morao uspjeti! Kao dokaz sposobnosti eurobusovih projektanata navedimo i to što je prvi autobus u mariborskom T/Au proizveden upravo na poticaj i po projektu 5urobusa% a jedan od svojih projekata izradili su i za austrijskog SteLrAa! /utobusi 5urobusa na hrvatskom su se tr&ištu pokazali punim pogotkom a naišli su i na zapa&en prijem na specijaliziranim sajmovima u inozemstvu! 9aročitu pozornost svojom je pojavom privukao luksuzni% turistički% katni autobus /V )+. (% prvi katni autobus proizveden u $rvatskoj! Proizvodni program obuhva#ao je tako@er i nekoliko varijanti izvedenih iz ovog osnovnog modela! 3 suradnji s /9Aom proizveden je gradski autobus te poseban aerodromski autobus% a na 4 /J Aovoj šasiji i prigradski autobus! 7
9akon sjajnog početka ukupna proizvodnja je u )88! godini dostigla + kom i svi su izgledi bili da bi mogla dosti#i planiranih <. kom! )88I! godine je% u suradnji 5urobusa i Katedre za motore i vozila Jakulteta strojarstva i brodogradnje% te inistarstva znanosti i tehnologije započet projekt čiji je cilj bio uvo@enje suvremenih računalskih metoda u procesu projektiranja i konstruiranja autobusa! Postignuti su rezultati po njegovu završetku krajem +...! godine došli na&alost prekasno! Teško#e koje su u me@uvremenu pratile cjelokupno gospodarstvo nisu mimoišle ni 5urobus! Proizvodnja se postupno smanjivala i u +...! godini nije proizveden više nijedan komad!
Slika
*! V0ST5 /3T473S/ *!)! P05/ 9/259' 0azlikujemo četiri vrste autobusa ovisno o njihovoj namjeni: •
Gradski autobus namijenjen je prijevozu putnika na kra#im relacijama =gradskom
prometu>! Karakteriziraju ga dvoja ili više dvokrilnih vrata za ulaz i izlaz putnika% mali broj mjesta za sjedenje =odnosno velik broj mjesta za stajanje>% nemaju veliku maksimalnu brzinu ali zato imaju ve#a ubrzanja i usporenja u cilju što br&eg prijevoza putnika! •
Prigradski autobus namijenjen je prijevozu putnika na du&im relacijama od gradskog
autobusa! Karakteriziraju ga sva sjede#a mjesta sa malim brojem mjesta za stajanje i dovoljna velika dvoja vrata za izlaz i ulaz putnika!
8
•
Međugradski autobus je namijenjen za prijevoz putnika na dugim relacijama!
Karakteriziraju ga visoka udobnost za putnike =klima% televizija% M>% sva mjesta su sjede#a% veliki prostor za prtljagu putnika% vrata za izlaz i ulaz putnika su u&a! •
Kombibus je namijenjen za prijevoz manjeg broja putnika =do deset% ne računaju#i
sjedalo za vozača> i njihove prtljage! Koriste ga ve#inom hoteli i aerodromi za prijevoz putnika!
Slika ! e@ugradski autobus 'zvor: http:??hr!Dikipedia!org?Diki?/utobus
Slika I! Nradski autobus 'zvor: http:??hr!Dikipedia!org?Diki?/utobus
9
*!+! P05/ K49ST03K'2SK' K/0/KT50'ST'K// 'ako teoretski postoji više kriterija podjele =klasiEikacije> autobusa na odre@ene tipove% ovdje #e biti prezentirane samo one vrste autobusa koji se koriste prvenstveno za prijevoz gradskih i prigradskih putnika% a čija diEerencija je rezultat veličine i izvedbe njihove karoserije% odnosno s tim u vezi raspolo&ivog prijevoznog kapaciteta izra&enog mogu#im brojem putničkih mjesta za sjedenje i stajanje! Tako u osnovi razlikujemo: )> minibus% +> standardni =klasični> autobus% *> zglobni =harmonika> autobus =s jednim i?ili dva zgloba> ,> autobus na kat =katni autobus> te% <> ostale vrste autobusa =autobus na polukat% pullman% skLliner% rotel i autobus za posebne namjene>! )! '9'73S inibus je% s obzirom na svoj gabarit i broj putničkih mjesta% najmanje cestovno javno prijevozno sredstvo čija visina dozvoljava stajanje putnika za vrijeme vo&nje! 4va vrsta autobusa najčeš#e se koristi ili na kratkim linijama u centralnom gradskom prostoru relativno velike gusto#e gdje je Erekvencija putnika učestala a intenzitet putničkih tokova slabiji% ili na prigradskom području male gusto#e naseljenosti kao Eleksibilna nadopuna prigradskoj &eljeznici! Proizvodi se u nekoliko varijanti% dok su mu tipične karakteristike sljede#e: A duljina <%, A I%I =m> A širina +%) A +%, =m> A visina +%I A +%- =m> A kapacitet )< A *. =putničkih mjesta> A unutrašnja visina )%-< A )%8 =m> A broj osovina + =kom> A razmak osovina +%I A ,%* =m> A prednji prepust .%I< A )%+< =m> A visina poda .%< A .%I =m> A minimalni radijus okretanja I%- A )*%< A maksimalna brzina ,. A 8< =km?h>
Slika -! inibus 'zvor: http:??DDD!prometnaAzona!com?gradskiAtehnologijaA
+! ST/9(/0(9' /3T473S
.),autobusi!php
10
Standardni autobus je vrsta cestovnog vozila koje se za prijevoz gradskih i prigradskih putnika u svijetu najčeš#e koristi zbog svojih zadovoljavaju#ih tehničkoAeksploatacijskih i ekonomskoAorganizacijskih karakteristika od kojih su neke sljede#e: A duljina ).%I A )+%+ =m> A širina +%, A +%< =m> A visina +%8 A *%) =m> A kapacitet I. A -+ =putničkih mjesta> A unutrašnja visina +%.< A +%+* =m> A broj osovina + =kom> A razmak osovina <% A I% =m> A prednji prepust +%) A +%I =m> A visina poda .%< A .%8 =m> A minimalni radijus okretanja ).%< A )+%. =m> A maksimalna brzina I+ A )). =km?h>
Slika 8! Standardni autobus 'zvor: http:??DDD!prometnaAzona!com?gradskiAtehnologijaA .),autobusi!php
*! 6N"479' /3T473S 6globni autobus je najdulje cestovno putničko prijevozno sredstvo kojeg čini vučno vozilo i poluAprikolica me@usobno povezani nose#im Eleksibilnim mehaničkim zglobom i harmonika oplatom čine#i tako Eunkcionalnu cjelinu kontinuirane unutrašnjosti vozila koje ima mogu#nost otklona OA ,. stupnjeva u horizontalnoj i OA ). stupnjeva u vertikalnoj ravnini! 9edostatak ovakvog rješavanja jest relativno neudobna vo&nja u zadnjem dijelu zglobnog autobusa na kojeg se prenose sva gibanja i oscilacije prednjeg dijela% a naročito prilikom naglih promjena smjera kretanja autobusa te vo&nje po lošim cestama i?ili ulicama! A duljina )%I A )-%. =m> A širina +%< A +%I =m> A visina +%I A *%)< =m> A kapacitet 8 A ). =putničkih mjesta> A unutrašnja visina +%< A +%+* =m> A broj osovina * A , =kom> A razmak osovina <%+< A I%* =m> A prednji prepust +%+< A +%< =m> A visina poda .%I< A .%8 =m> A minimalni radijus okretanja )+%. ),%< =m> 11
A maksimalna brzina I+ A ).. =km?h>
Slika ).! 6globni autobus 'zvor: http:??DDD!prometnaAzona!com?gradskiA tehnologijaA.),autobusi!php
,! /3T473S 9/ K/T /utobus na kat je najviše prijevozno sredstvo koga čine dva% u horizontalnom smislu podijeljena i po visini različita% putnička prostora me@usobno povezana jednim ili dvoma komunikacijskim stepeništima u jedinstvenu cjelinu! 6bog njihanja vozila i niskog plaEona gornjeg putničkog dijela isti raspola&e samo putničkim mjestima za sjedenje% dok prizemna eta&a raspola&e i sa < do +< putničkih mjesta za stajanje! 9edostatak ovog autobusa je što nagla skretanja pri ve#im brzinama izazivaju prevrtanje vozila! 6ahvaljuju#i ovakvom rješenju osjetno je pove#an prijevozni kapacitet autobusa bez ikakvog pove#anja zauzetosti prometne površine u odnosu na standardni =klasični> autobus% što je vidljivo iz sljede#ih podataka: A duljina -%< A )+%. =m> A širina +%,< A +%<. =m> A visina ,%. A ,%, =m> A kapacitet I. A )+< =putničkih mjesta> A unutrašnja visina )%, A )%- =m> A broj osovina + A* =kom> A razmak osovina ,%* A <% =m> A prednji prepust .%8 A +%< =m> A visina poda .%, A .%- =m> A minimalni radijus okretanja 8%+ A ))%< =m> A maksimalna brzina . A -< =km?h>
Slika ))! /utobus na kat 'zvor: http:??DDD!prometnaAzona!com?gradskiA tehnologijaA.),autobusi!php
A
Autobus na polukat
/utobus na polukat u svojoj zadnjoj polovici karoserije ima nadogradnju namjenjenu putnicima koji &ele za vrijeme putovanja u&ivati u panoramskom razgledavanju okoline% kojom autobus prolazi! Prvi ovakvi autobusi pojavili su se početkom <.Atih godina +.! stolje#a u 9jemačkoj% a potom u /ustriji i Švicarskoj! (uljina ovakvih autobusa iznosi oko )+ m na kojima je raspore@ena jedna solo i jedna BtandemB =dupla> osovina! Kapacitet prijevoza autobusa na polukat iznosi ukupno )+. putničkih mjesta od čega je njih << =ili oko , sjede#ih i raspore@enih u dvije razine po dva reda!
Slika )+! Panoramski autobus 'zvor: http:??DDD!prometnaAzona!com?gradskiA tehnologijaA.),autobusi!php
A
Autobus za posebne namjene
/utobus za posebne namjene je cestovno vozilo čija upotreba u normalnom prometu na javnim gradskim ili prigradskim cestama nije dozvoljena% ve# se isti koriste samo za interne potrebe prijevoza putnika na aerodromima =na relacijama avion A putnička zgrada>% na velesajmovima i sličnim masovnim izlo&benim maniEestacijama! SpeciEična konstrukcija karoserije ovih autobusa =koja se ogleda u njenom BkvadratičnomB obliku% niskom podu% ve#im brojem širokih bočnih i čeonih vrata% velikim staklenim površinama i malim brojem sjedala> omogu#ava relativno udoban prijevoz velikog broja putnika na kratkim udaljenostima vo&nje!
13
Slika )*! /utobus za prijevoz putnika na zračnoj luci 'zvor: http:??DDD!prometnaAzona!com?gradskiA tehnologijaA.),autobusi!php
)! 5"5KT0';9' /3T473S 5lektrični autobus =eng! electric bus> je električno vozilo za prijevoz putnika! Nlavni pogon ostvaruje preko elektromotora koji mogu biti istosmjerni serijski ili troEazni asinhroni motori!
14
9e koristi se motor sa unutarnjim sagorijevanjem% te se time ne zaga@uje okoliš izravno iz vozila% niti mirisom% niti zamagljenjem ispušnim plinovima! P05(94ST' 9/SP0/ ('65"SK4N P4N49/ A 7olja je iskoristivost mase naspram snage =u slučaju trolejbusa% ili nekog drugog vanjskog izvora snage% tj! struje% koja se oduzima% a proizvedena je izvan vozila> A 5Eikasnost električne energije koja se mo&e iskoristiti iznosi oko 8- Q% dok se kod čistog unutarnjeg izgaranja mo&e iskoristiti najviše *. Q% zbog topline% koja se gubi! A 5lektromotor dozvoljava du&e periode preoptere#enja bez značajnijih problema =mala generirana toplina u radu>! A 9e nastaju ispušni plinovi od elektromotora samog! /ko hibridni autobus mo&e imati motor s unutarnjim izgaranjem% taj mo&e proizvoditi ispušne plinove! Svejedno% hibridi proizvode manje ispušnih plinova% jer neki koriste regenerativnu energiju! 0egenerativna energija je energija% koja se proizvodi kočenjem! 0azlog% zašto je to mogu#e% je taj% jer je elektromotor ujedno i generator% tj! izvor električne energije% ukoliko se koristi na obrnuti način! A 5lektrična struja se mo&e generirati iz izvora% koji ne zaga@uju okoliš% tj! obnovljivih izvora energije% tj! hidroelektrana% vjetroelektrana% energije oceanskih valova% termalnih izvora N"/V9' P047"5 Sadašnja tehnologija razvoja baterija nema dovoljno jake baterije za du&e autonomno putovanje =bez ponovnog punjenja baterija>! 6bog toga je kod trolejbusa nu&no koristiti napojne električne vodove% koji se generalno smatraju narušavanjem prirodnog okoliša! rste elektri!nog autobusa" •
Trolejbus A najrasprostranjeniji oblik% slu&i za gradski prijevoz
•
$ibridni električni autobus
•
NLrobus
•
7aterijski pogonjen autobus
•
Solarno pogonjen autobus
•
Vodikove #elije •
T04"5273S
Trolejbus =eng! trolleLAbus> je električno vozilo za gradski prijevoz putnika! Nlavni pogon ostvaruje preko elektromotora koji mogu biti istosmjerni serijski ili troEazni asinhroni motori! Karakteristike ovog vozila su: 15
A po svom izgledu vrlo je sličan autobusu =ima gumene kotače% i volan A upravljač% kre#e se izvan tračnica% iako postoje posebni sustavi vo@enja korištenjem tračnica za autobuse> A u stalnoj je vezi s dvo&ičnom električnom kontaktnom mre&om preko dvije trole =oduzimači struje> čija je du&ina oko metara A ima mogu#nost bočnog kretanja u odnosu na os kontaktne mre&e oko < metara =zbog mogu#nosti promjene prometne trake na ulici ili zaobila&enja prepreka> Osno#na podjela"
Prema osnovnoj podjeli trolejbusi se dijele na dvoosovinske s jednodjelnom karoserijom i troosovinske zglobne s dvodjelnom karoserijom% a osim njih postoje i trolejbusi na kat te trolejbusi s prikolicom! Ostale iz#edbe trolejbusa
4sim glavnog pogona i upravljanja postoje i trolejbusi: A s pomo#nim vučnim pogonom =za slučaj kvara glavnog pogona> A s dvojnim pogonom% odnosno diesel motorom s električnim generatorom ili akumulatorima =slu&e za vo&nju na dijelovima trase gdje nema kontaktne mre&e> A trolejbusi s automatskim vo@enjem po unaprijed odre@enoj trasi =unutar posebnih tračnicaA vodilja koje automatski mijenjaju smjer kretanja% tj! vrše skretanje% ili bez njih> A trolejbusi upravljani daljinskim upravljanjem! •
$'70'(9' 5"5KT0';9' /3T473S
$ibridni električni autobus je autobus koji koristi hibridnu električnu tehnologiju za pokretanje% umjesto uobičajenog dizelskog motora! 4vo vozilo kombinira uobičajeni sustav pokretanja sa spremnikom električne energije =punjiva baterija> kako bi se postigla bolja učinkovitost korištenja goriva nego uobičajena vozila! 9jegov drugi sustav pogona% dodatno uz električni motor% znači kako nisu potrebni posjeti stanici za punjenje! 4vaj tip autobusa se često koristi kao alternativa autobusu na čisti dizelski pogon! •
NR0473S
'me dolazi od Nrčkog pojma za kotač zamašnjak% gLros! Trenutno nije u uporabi nijedan NLrobus% ali razvoj u tome smjeru se nastavlja! To je specijalni tip autobusa% koji za skladištenje energije koristi kotač zamašnjak! 9a njegovom putu se nalaze stanice za punjenje% koje pokre#u kotač zamašnjak% koji zatim uskladiš#uje energiju! 6a pokretanje se
16
koriste stanice za punjenje% tj! električni napon! 3 prošlosti je postojalo nekoliko javnih prijevoznika% koji su koristili ovaj tip električnog autobusa! Prvi je bio razvijen )8,.! u Švicarskoj% koji je koristio autobus sa kotačem zamašnjakom od *%... okretaja u minuti! Kad je bio potpuno napunjen% gLrobus je mogao putovati do km na ravnom terenu brzinama do <.% pa i . km?h! Punjenje kotača zamašnjaka je trajalo *. sekundi i * minute! 3 pokušaja smanjivanja toga vremena% napon stanice za punjenje je pove#an sa *-. volti na <.. volti! Potpuno popunjen NLrobus je mogao prije#i kilometara po punjenu% ali se u pravilu svakih , km nalazila stanica za punjenje! Trošenje sustava je bilo neminovno% zbog velike potrebe za energijom! Procjenjeno je kako je bilo potrebno *!, kMh?km po gLrobusu% što je bilo preskupo% te je )8<8! zatvorena linija! 9edostatak je i te&ina! NLrobus za +. osoba i predvi@en za +. km treba masu zamašnjaka od )%< t% kako bi se spremilo oko 8%)< kMh! Kotač zamašnjak u vrtnji osim toga treba posebne mjere predostro&nosti! 7rzina ophoda kotača promjera )% m promjera kod *... okretaja u minuti iznosi oko 8.. km?h! Ku#ište kotača zamašnjaka se mora isprazniti% tj! stvoriti vakuum% kako bi se smanjilo trenje zraka koje dovodi do gubitka energije! Sve ove mjere pove#avaju te&inu oko * tone naspram uobičajenih dizelskih vozila! •
7/T50'2SK' P4N49259 /3T473S
7aterijski pogonjen autobus je vozilo% koje koristi kemijsku energiju% koja je pohranjena u punjivim poljima spojenih baterija! 7aterija mora biti velikog kapaciteta! 6ato se koristi kombinacija baterije i kondenzatora naziva Belectrochemical double laLer capacitorsB % B5("sB% BultracapacitorB tj! BsupercapacitorB! 4d ovoga vozila postoje prototipAovi! •
S4"/094 P4N49259 /3T473S
/utobus% koji radi na sunčev pogon! 6asad postoji samo prototip! •
V4('K4V5 5"'25
/utobusi na vodikove #elije električnu struju dobivaju kemijskom reakcijom oksidansa% koji reagira u prisutnosti elektrolita! ' ovi autobusi su još u Eazi prototipa!
17
Slika ),! Trolejbus 'zvor: http:??hr!Dikipedia!org?Diki?(atoteka:7eogradskitrolejbus!jpg
Slika )
18
)! 6/K"23;/K /utobusni promet najčeš#e ima manju prijevoznu mo# od tračničkih sustava =do ). ... putnika po smjeru i traku na sat>% a više onečiš#uje okoliš! 6natno je manjih početnih ulaganja% lako se prilago@uje potrebama i strukturi grada pa je zato pogodan za područja u&ega gradskog središta s uskim ili strmim ulicama% kao i za rubna gradska područja! 3 $rvatskoj je autobus najkorištenije vozilo u javnom prijevozu! /utobus se pokazao kao najpovoljnije gradsko prijevozno sredstvo u manjim gradskim naseljima do )..!... stanovnika!
"'T50/T30/: 19
1.
http:??DDD!prometnaAzona!com?gradskiAtehnologijaA.),autobusi!php
2.
http:??DDD!scania!hr?aboutAscania?historL?
*! http:??DDD!teretnaAvozila!com?tehnika?).IApovijestAizradeAautobusaAuA hrvatskojA!html ,! http:??DDD!autobusi!org?Eorum?indeF!phpGtopicH<+.I!)<
20
